PRIJEDLOG PROGRAMA RADA GALERIJE UMJETNINA
U ČETVEROGODIŠNJEM RAZDOBLJU
Program rada počiva na određenoj viziji iz koje proizlaze konkretni projekti koji je svojom sinergijom podržavaju. Uvažavajući njenu prošlost i sadašnjost Galeriju umjetnina u budućnosti vidim kao:
- muzejsku ustanovu koja sakuplja, čuva, stručno i znanstveno obrađuje, interpretira, prezentira i
izlaže umjetnička djela, s naglaskom na djela 20. i 21.stoljeća,
- instituciju u aktivnom dijalogu s neposrednim društvenim kontekstom,
- otvoreni centar za vizualnu umjetnost i kulturu,
- aktivno mjesto prezentacije, promocije i produkcije vizualnog stvaralaštva, posebno suvremene
umjetničke prakse,
- mjesto realizacije kulturnih programa nacionalnog i međunarodnog značaja,
- centar i banku podataka o vizualnom stvaralaštvu,
- mjesto okupljanja te edukativnog i didaktičkog rada za sve dobne i obrazovne skupine.
U promišljanju budućnosti Galerije umjetnina polazim od sljedećih pretpostavki:
- teško se može očekivati značajnije bogaćenje zbirke starih majstora,
- nužna je relativna specijalizacija područja interesa,
- gradu i regiji potreban je muzej moderne i suvremene umjetnosti.
Program rada Galerije umjetnina temelji se na uvažavanju vlastite povijesti i fundusa, implementaciji suvremene muzejske prakse i otvorenosti za relevantne inovacije u svijetu umjetnosti. Galerija umjetnina će pored čuvanja i izlaganja biti mjesto znanstvenog istraživanja vlastitoga fundusa, ali i šireg umjetničkog konteksta. S obzirom na bogatstvo fundusa i raznolikost potencijalnih tema nužno je nastaviti suradnju s vanjskim stručnjacima. Galerijska je obveza aktivno se uključiti u kulturni i društveni život grada i regije. To je preduvjet da Galerija, poštujući visoku razinu muzejskih standarda, još intenzivnije i kvalitetnije ostvaruje svoju kulturnu i društvenu funkciju. Galerija ne može biti samo pasivni skrbnik o baštini već aktivni sudionik u prepoznavanju i kreiranju novih vrijednosti. Ona mora biti angažirani sukreator informacije, posrednik i moderator u komunikaciji s posjetiteljem. Zadatak joj je aktualizirati prošlo i promovirati recentno.
Izložbeni prostori, već uređeni kao i oni u planu, svojim dosegnutim standardima pružaju mogućnost realizacije velikih izlagačkih projekata za koje do sada nisu postojali uvjeti. Izložbeni program sadržavat će problemske, samostalne, monografske i retrospektivne izložbe domaćih i inozemnih autora, kao i izložbe iz fundusa. U novim okolnostima otvara se prostor za kvalitetnu suradnju sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu na realizaciji programa od nacionalnog i međunarodnog značaja. Na taj će se način istodobno predstavljati važne autore i aktualne umjetničke tendencije splitskoj publici i promovirati splitske umjetnike izvan lokalne sredine. Pored prostora prezentacije, Galerija umjetnina će davati potporu umjetnicima i u produkciji umjetničkih radova. Posebno važnu ulogu u promociji i edukaciji imat će stalni postav koji će se prema potrebi mijenjati i dopunjavati. To se posebno odnosi na dio koji prezentira umjetnost zadnjih desetljeća budući da su mnogi autori još aktivni, a očekuju se i akvizicije djela iz toga, ali i ranijih perioda. Stalni postav mora biti aktualan i samim time otvoren i za mlađe umjetnike.
Pored izložbene djelatnosti, naglasak će se staviti na pedagoške i edukativne aktivnosti: vođenja, predavanja, promocije, radionice, projekcije, koncerte, različita događanja i priredbe. Poštujući temeljne muzejske funkcije, Galerije umjetnina mora posebnu pažnju posvetiti korisnicima i postati mjesto okupljanja, edukativnog i didaktičkog rada, ugodnog i korisnog boravka za sve dobne i obrazovne skupine, od djece do umirovljenika. Nije potrebno posebno naglašavati važnost projekta nove Galerije umjetnina u turističkoj ponudi ukoliko se Split uistinu želi pozicionirati kao destinacija kulturnog turizma. Adaptacija postojeće kuće i izgradnja potrebnih sadržaja u bastionu Cornaro mora osigurati prostorne pretpostavke za navedene aktivnosti, odnosno transformaciju u muzej suvremene umjetnosti.
Projekt dogradnja u bastionu Cornaro
Od samog početka projekt Galerije umjetnina sagledavan je i promišljan kroz mogućnost dogradnje unutar bastiona Cornaro. Nažalost, važeći urbanistički planovi u vrijeme izrade projekta adaptacije zgrade Stare bolnice dopuštali su samo rekonstrukciju u postojećim gabaritima. Pune funkcionalne potrebe Galerije time se nisu mogle ostvariti. Proširenjem prema bastionu Cornaro, pored drugih muzejskih sadržaja (višenamjenska dvorana, igraonica, radionice, servisni prostori, muzejski restoran…), osigurala bi se dva temeljna preduvjeta za funkcioniranje muzeja: izložbeni prostor za povremene izložbe (cca 1300 m2) i depoi za čuvanje fundusa (cca 1500 m2). Za izgradnjom suvremenog izložbenog prostora, kao prvog i najvažnijeg koraka u ostvarenju želje da Split postane destinacija velikih izložbenih projekata, postoji neupitna kulturološka potreba. Svi planovi i dobra volja da se i u Splitu postave izložbe Secesija u Hrvatskoj, Dora Maar i Picasso ili Dalmatinska zagora, kao i da slične projekte realiziraju splitske institucije i stručnjaci, osujećeni su nepostojanjem adekvatnoga izložbenoga prostora. Do izgradnje izložbenoga prostora za povremene izložbe unutar bedema Cornaro, izložbeni prostor prizemlja naizmjenično će se koristiti za stalni postav i povremene izložbe. Time je Galerija umjetnina u svojevrsnoj pat poziciji jer u istom prostoru mora pomiriti potrebu za kontinuiranim izlaganjem integralnog stalnog postava i organiziranja povremenih izložbi (samostalnih, tematskih, gostujućih...), što je jedna od osnovnih muzejskih djelatnosti, ali i kulturološka potreba sredine u kojoj muzej djeluje. Treba naglasiti da povremeno micanje stalnog postava, bilo djelomično ili potpuno, nije poželjno u muzejskoj praksi. Nakon završetka dogradnje unutar bedema Cornaro, ukupni izložbeni prostor u adaptiranoj zgradi Stare bolnice bit će kontinuirano u funkciji stalnog postava. S druge strane, najočitija posljedica činjenice da Galerija umjetnina od osnivanja nije imala primjerene depoe, alarmantno je stanje dijela fundusa. Svi napori uloženi u restauraciju zadnjih godina postaju upitni vraćanjem restauriranih umjetnina u improvizirane depoe. Imajući to u vidu, kao i broj i raznovrsnost fundusa te njegov očekivani rast, izgradnja suvremenih depoa nameće se kao prioritet.
U odnosu na dosadašnje uvjete adaptirana zgrada Stare bolnice predstavlja izuzetan iskorak za Galeriju umjetnina. No ako je sagledavamo u kontekstu sveukupnih potreba i planove te učinimo usporedbu sa sličnim muzejima u Hrvatskoj, vidjet ćemo da je riječ o skromnim gabaritima. Po realizaciji cjelovitog projekta Galerije umjetnina, ukupna muzejska površina, u koju je uključena postojeća zgrada (4500 m2) i dogradnja u bedemu Cornaro (4400 m2), iznosila bi cca 9000 m2. Za usporedbu mogu poslužiti muzeji koji se trenutno planiraju ili su završeni u Hrvatskoj. Površina Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu je 14 500 m2, dok je kvadratura Moderne galerije u Zagrebu i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci 9 000 m2. Iz navedenog je razvidno da će se tek dogradnjom unutar bedema dosegnuti muzejski standardi.
Prvi koraci ka realizaciji projekta već su učinjeni. Generalnim urbanističkim planom Splita iz 2005. godine „omogućavaju se zahvati koji uključuju novu gradnju u kompleksu bastiona Cornaro“. Konačnim prijedlogom izmjena i dopuna PUP-a povijesne jezgre Grada Splita, koje je usvojilo Gradsko vijeće Grada Splita 2007., zgrada Galerije proširit će se u dvije podzemne etaže prema bastionu Cornaro. Bastion će doživjeti cjelovitu obnovu kako bi se prikladno prezentirao javnosti. Navedenim odlukama stvorena je mogućnost da se pokrene i proces rekonstrukcije i revitalizacije ostataka bastiona Cornaro. Krajem 2007. godine započele su pripremne aktivnosti za III. fazu. Raspisani su natječaji za geotehničke istražne radove i radove na geofizičkim istraživanjima i mjerenjima za potrebe izrade programskih smjernica za provedbu arhitektonskog natječaja III. faze Galerije umjetnina (dogradnja u bedemu Cornaro). Isti su završeni početkom 2008. godine.
Obnova i revitalizacija bastiona Cornaro, posljednjeg splitskog bastiona čiji se izgled može rekonstruirati i prezentirati, logično je prepoznat kao kompatibilan projekt jer se unutar bastiona mogu kvalitetno realizirati potrebni muzejski sadržaji i smisleno formirati novi vanjski sadržaji. Formiranje muzejsko-galerijskog bastiona, kao daleke rime berlinskog muzejskog otoka, osiguralo bi tom prostoru dostojan sadržaj i način korištenja. Prema uvjetima, svi sadržaji koji će se graditi moraju biti ispod postojeće razine tla. Drugim riječima, dogradnja će biti u razini podruma i prizemlja postojeće zgrade, ostavljajući na taj način slobodnu površinu za park skulptura koji je zamišljen kao dio stalnoga postava. Otvoreni prostor parka skulptura pruža mogućnost korištenja i za druge sadržaje (koncerti, performansi, projekcije...).
Prostornim rješenjem Galerije umjetnina u bastionu Cornaro i njenim programskim definiranjem kao muzeja suvremene umjetnosti, grad Split imao bi višestruku korist. Prije svega riješio bi se jedan veliki kulturološki problem. To bi ujedno bila i konkretna potvrda osviještenosti kao osnovnog preduvjeta, ali i moralnog imperativa, kolektivne odgovornosti za vlastitu prošlost, sadašnjost i budućnost, a u kojoj bi Galerija umjetnina bila ne samo istaknuto mjesto u vitalnom i vibrantnom kulturnom životu našeg grada, regije i cijele zemlje nego i dokaz istinske skrbi za prave i autentične vrijednosti. Grad bi u svom centru dobio jedan izuzetno živi i provokativni sadržaj na usluzi građanima i posjetiteljima u jednom reprezentativnom prostoru sukladnom neprocjenjivoj vrijednosti cjelokupnog konteksta.
U sklopu III. faze projekta Galerije umjetnina – dogradnja u bastionu Cornaro, planirani su sljedeći sadržaji:
- ulazna dvorana (vjetrobrani, ulaz, recepcija,garderoba, sanitarije) 150 m2
- izložbeni prostor (povremene izložbe) 1500 m2
- višenamjenska dvorana 200 m2
- prostor za pedagoški rad, igraonica 80 m2
- radni prostori – uredi 60 m2
- čuvaonice-depoi (slike 500 m2, skulpture 500 m2, grafike,
crteži i plakati 150 m2, fotografija i novi mediji 150 m2) 1300 m2
- prostor za pripremu izložbe 150 m2
- radionica 80 m2
- pomoćno osoblje 60 m2
- ulaz umjetnina i osoblja 200 m2
- restoran (ukupno) 200 m2
- klima uređaji i ostala tehnika 150 m2
- komunikacije 300 m2
------------------------------------------------------
Ukupno 4 430 m2
Projekt postava grafičke i fotografske umjetnosti u staroj zgradi u Lovretskoj ulici
Ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić 2008. godine darovao je Gradu Splitu zbirku od 1540 grafičkih listova eminentnih suvremenih hrvatskih i stranih likovnih umjetnika. Prema darovnom ugovoru Grad Split se obvezao u roku od dvije godine osnovati i urediti muzej grafike u kojemu bi se smjestila zbirka. Kako to nije realizirano iz objektivnih razloga, prihvaćena je ideja Galerije umjetnina da grafička zbirka postane dio galerijskog fundusa. Time Galerija umjetnina preuzima obvezu osiguravanja njene cjelovitosti, čuvanja i prezentacije u skladu sa standardima muzejske struke. Darovana zbirka bit će pohranjena u staroj zgradi Galerije umjetnina u Lovretskoj ulici. Darovana djela izlagati će se pojedinačno ili u cjelinama, te po potrebi uvrstiti u povremeni ili stalni postav. Galerija se obvezuju da će darovana i ustupljena djela iz zbirke postaviti u stalni postav grafičke umjetnosti i fotografije u zgradi Galerije umjetnina (Lovretska 11), kada se steknu uvjeti.
Dakle, prema prijedlogu novog ugovora odustaje se od osnivanja posebne muzejske institucije, a u staroj zgradi Galerije umjetnina pored stalnog postava grafičke umjetnosti, kojoj će temelj biti donacija Bože Biškupića, bit će izložen i stalni postav fotografije. Pored stalnog postava osigurao bi se prostor za povremene izložbe gdje bi se prezentirala i promovirala ova dva atraktivna ali i srodna medija.
Ovakav prijedlog držim optimalnim iz više razloga:
- darovana zbirka ostaje u Split,
- umjesto gradnje novog muzeja koriste se postojeći muzejski resursi,
- stara zgrada u Lovretskoj ulici zadržati će svoju funkciju zahvaljujući,
- grafička umjetnost, uključujući sve radove na papiru, te splitska i hrvatska fotografska baština i recentna produkcija dobit će primjereni okvir za čuvanje i izlaganje,
- spoj dva srodna medija, pored pragmatičnosti, osiguravaju aktualnost i atraktivnost budućeg postava i planiranih programa.
Pedagoška djelatnost
Pedagoške i edukativne aktivnosti i rad s publikom svih generacija, a posebno s učenicima osnovnih i srednjih škola, Galerija umjetnina će postaviti kao jedan od prioriteta u naredno periodu. Pored činjenice da muzeji općenito danas stavljaju sve više naglasak na pedagoški rad, u konkretnom slučaju Galerije umjetnina i Splita ta potreba je još naglašenija. Naime, nakon otvaranja novog stalnog postava Galerije umjetnina 2009. splitska publika je u mogućnosti da poslije skoro trideset godina vidi najbolje radove iz galerijskog fundusa. Generacije su ostale uskraćene za susrete s vrhunskim umjetničkim djelima. Stoga se u sklopu pedagoške djelatnosti, osim redovnih stručnih vodstava za sve školske uzraste, planiraju i dodatni programi.
- Likovne radionice
Nakon grafičke radionice organizirane povodom izložbe Francisca de Goye u Galeriji umjetnina, planiramo nastaviti sa sličnim programima. Osim grafičkih, biti će organizirane radionice akvarela, crteža, slikarstva (akril, ulje na platnu), modeliranja (u različitim materijalima), fotografije, instalacije, videa. Na ovaj način polaznici će se upoznati s različitim medijima i oblikovnim postupcima, što će pridonijeti kvalitetnijem i cjelovitijem razumijevanju umjetnina iz stalnog postava i raznovrsnosti umjetničkih izričaja općenito. Djela hrvatskih autora izložena u stalnom postavu koristit ćemo kao referentne odrednice. Radionice će se raditi u suradnji s kolegama s Likovnog odsjeka Umjetničke akademije u Splitu.
- Razgovor s umjetnikom / Razgovor o umjetniku
Aktivan pristup publici posebno je važan za razumijevanje djela suvremenih autora. Stoga je program pod nazivom Razgovor s umjetnikom / Razgovor o umjetniku prvenstveno usmjeren na suvremene autore. Planirano je organizirati razgovore s autorima čija se djela nalaze u stalnom postavu ili koji trenutno izlažu u Galeriji umjetnina. Poziv će putem medija biti upućen najširoj zainteresiranoj publici, s tim da će se posebno animirati školska djeca te Srednja umjetnička škola i Umjetnička akademija u Splitu.
- Muzejski pokaz
Unatoč činjenici da je povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom na popis svjetske kulturne baštine, što u Splitu djeluje zavidan broj muzejskih institucija, tri kazališta, brojne udruge i kreativni pojedinci, što je Split sveučilišni grad, svjedoci smo drastičnog pomanjkanja interesa za kulturne sadržaje. Uzroci su različiti i o njima svakako treba staloženo i argumentirano raspraviti.
Kao korak koji vodi promijeni takve situacije predlažemo projekt/akciju vezanu za muzeje. Splitski muzeji u svojim fundusima čuvaju iznimne vrijednosti o kojima naši sugrađani jako malo znaju. Isto tako, unatoč skromnim sredstvima realiziraju vrijedne izložbene projekte i druge muzejske aktivnosti. Kako bi potaknuli i olakšali posjet muzejima planiramo u suradnji s ostalim muzejima projekt pod radnim nazivom muzejski pokaz. Vlasnik muzejskog pokaza dobio bi mogućnost da tijekom godine neograničen broj puta posjećuje muzeje (Etnografski muzej, Galerija umjetnina, Muzej grada Splita, Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej i zoološki vrt). Isto vrijedi i za izložbene projekte u organizaciji pojedinog muzeja. Na muzejskom pokazu bi pored imena i prezimena korisnika bili tiskani nazivi i adrese muzeja. Uz pokaz bi se dijelio i letak s osnovnim podacima o svakom muzeju. Godišnja cijena iznosila bi 50 kuna (cijena najniže članarine Gradske knjižnice Marka Marulića). Prihod bi se ravnomjerno dijelio na sve muzeje. Ovaj projekt je prije svega usmjerene na školsku djecu. Međutim može se prilagoditi predškolcima, studentima, umirovljenicima…
Izložbena djelatnost
Izložbenoj djelatnosti do sada je posvećivana posebna pažnja. O tome govori 141 izložbeni projekt, ali i činjenica je Galerija umjetnina postala jedna od najprestižnijih izložbenih adresa u Hrvatskoj. Novouređeni i planirani izložbeni prostori pružaju mogućnost i obvezu da dosegnute standarde ne samo zadržimo, već i podignemo. S obzirom na već uspostavljenu raznolikost programa koncepcijski neće doći do značajnijih promjena. Pored obrade i prezentacije vlastitog fundusa, potom izložbi klasika hrvatske suvremene umjetnosti vrata Galerije i nadalje će biti otvorena mladim autorima. Uspostavljena struktura (samostalne, skupne, studijske, problemske, gostujuće izložbe) nadograđivati će se s obzirom na nove uvjete, koji omogućavaju rad na velikim izložbenim projektima i suradnju s muzejskim ustanovama u zemlji i inozemstvu.
Galerija umjetnina 2010. započela je novi izložbeni ciklus pod nazivom JEDAN NA JEDAN, čiji je cilj predstavljanje najzanimljivijih suvremenih hrvatskih autora. Temeljna odrednica koncepta je dijalog. Dijalog dvoje autora koji istodobno izlažu u istom prostoru. Dijalog kustosa i likovnih kritičara koji će zastupati svaki svoga umjetnika. Dijalog Splita s drugim hrvatskim umjetničkim centrima. Taj dijalog može zadobiti i natjecateljski karakter, stoga u nazivu ciklusa i sportska sintagma jedan na jedan.
Fundus
- Zaštita fundusa
Dvije revizije fundusa Galerije umjetnina (1999./2000. i 2005./2007.) imala su za cilj, između ostalog, utvrditi fizičko stanje umjetnina. Detaljni uvid potvrdio je alarmantno stanje djela fundusa. Posljedica je to prostornih problema, budući da Galerija umjetnina nikada nije imala adekvatan prostor za čuvanje umjetnina. Također, mnoge su umjetnine, posebno one starije, ušle u Galeriju u teškom stanju. Uređenjem i opremanjem restauratorske radionice u sklopu radova na adaptaciji nove zgrade osigurani su primjereni uvjeti za restauratorske i konzervatorske zahvate na djelima iz fundusa. Program restauracije bit će određen stanjem pojedinih umjetnina i izložbenim programom. Međutim, do završetka projekta dogradnje unutar bastiona Cornaro i izgradnje specijaliziranih depoa/čuvaonica za pohranu umjetnina, problem čuvanja i zaštite fundusa neće biti u potpunosti riješen. Navedenom izgradnjom izbjeći ćemo dosadašnju situaciju da se umjetnine nakon restauratorskog zahvata vraćaju u neadekvatni ambijent. Zbog toga izgradnju depoa/ čuvaonica držim jednim od prioriteta. To je osnovni preduvjet zaštite od daljnjeg propadanja.
- Program otkupa za potrebe fundusa
Specifičan i iznimno vrijedan fundus Galerije umjetnina broji preko 3500 djela i vremenski obaseže od 14. stoljeća do recentne umjetničke produkcije. Uz hrvatske autore u galerijskim zbirkama se čuvaju djela umjetnika s prostora bivše Jugoslavije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Češke, Nizozemske… U starijem dijelu (Zbirka starih majstora i ikona) sabrana su djela domaćih i stranih umjetnika, među kojima se ističu radovi pripisani najvećem venecijanskom slikaru iz 14. stoljeća Paolu Venezianu, potom djela Andrije Alešija, Albrechta Dűrera, Jurja Ćulinovića, Andrije Medulića, Mateja Ponzonija. U Galeriji umjetnina se čuvaju se ponajbolji radovi dva značajna umjetnika 19. stoljeća, Jurja Pavlovića i Ivana Skvarčine. U zbirkama moderne i suvremene umjetnosti kvalitetom i brojnošću ističu se djela Bukovca, Deškovića, Medovića, Vidovića, Joba, Plančića, Tartaglie, Miše... Tu su kapitalna djela Rendića, Meštrovića, Becića, Hermana, Babića, Ivančića, Kaštelančića, Murtića, Angeli Radovanija, Džamonje, Dulčića, Masle, Kopača, Ružića, Kulmera, Kožarića, Sedera... Posebna vrijednost predstavljaju radovi Puvisa de Chavannesa, Egona Schielea i Georga Grosza.
Unutar galerijskog fundusa postoje određene praznine. Uslijed skromnih sredstava za otkupe posljednjih dvadesetak godina, ali i upitnih kriterija otkupa u prethodnom razdoblju, Galerija ne posjeduje reprezentativne radove nekih ključnih protagonisti hrvatske suvremene umjetnosti od šezdesetih godina prošlog stoljeća: Knifera, Gattina, Bakića, Srneca, Jermana, Gotovca, Bogdanića, Drinkovića, Kipkea,... Zbog toga je najveći izazov u realizaciji novog stalnog postava bio na što reprezentativniji način predstaviti suvremenu hrvatsku umjetnost. Isključivo zahvaljujući razumijevanju umjetnika koji su donirali radove ili ih ustupili po izuzetno povoljnim naknadama, taj period je primjereno zastupljen i prezentiran u stalnom postavu.
Imajući u vidu gore navedeno program otkupa bit će generalno usmjerena u dva pravca. Jedan je otkup djela umjetnika srednje i starije generacije umjetnika, uključujući djela protagonista poput Knifera ili Gattina (ukoliko se ukaže prigoda). Drugi je otvorenost prema mlađoj generaciji umjetnika. U posljednjih desetak godina u Splitu i Hrvatskoj je stasala generacija umjetnika koji su svojim radom privukli pažnju kritike i izvan granica domovine. Držimo važnim da im muzejska ustanova i kroz program otkupa da potporu i priznanje.
Izdavačka djelatnost
Galerija umjetnina je u proteklom razdoblju postala prepoznatljiva između ostaloga i po svojoj izdavačkoj djelatnosti, posebice katalozima izložbi. U izdavačkoj djelatnosti cilj je zadržati i po mogućnosti podići dosegnute standarde kako u kvaliteti tako i u broju izdanja. Planiramo nastaviti suradnju s izdavačkim kućama započetu s objavljivanjem monografije Jurja Dobrovića i tiskati monografije suvremenih umjetnike, s posebnim naglaskom na splitske autore. Najzahtjevniji izdavački zadat koji slijedi je katalog stalnog postava. S obzirom na nove medije i tehnologije, pored klasičnog tiskanog izdanja, planira se izrada CD i video zapisa o Galeriji umjetnina i njenom fundusu.
Dokumentacija
Bitna odrednica u promišljanju uloge i funkcije Galerije umjetnina u budućnosti je stav da je galerija (muzej) interdisciplinarni centar i banka podataka o vizualnom stvaralaštvu. Da bi to bila svi dokumentacijski fondovi i svaka informacija vezana za njenu djelatnost moraju biti brzo i lako dostupna zainteresiranom korisniku. Drugim riječima, moraju se stvoriti baze podataka.
Potrebne predradnje već su učinjene. Nabavljeni su računalni programi za dokumentaciju i računalna oprema za operacionalizaciju. U međuvremenu već je u računalnu bazu unesen cjelokupan umjetnički fundus s pripadajućom dokumentacijom. Skenirane su i pohranjene stare fotografije. Slijedi unos i formiranje baza podataka cjelokupne fototeke, dijateke i hemeroteke. Ove aktivnosti će zahtijevati ponajviše vremena, a njihova dinamika u mnogome će ovisiti o dodatnom zapošljavanju stručnih djelatnika.
Knjižnica i arhiv
Galeriju umjetnina u budućnosti vidim kao mjesto proučavanja nacionalne likovne umjetnosti devetnaestog, dvadesetog i dvadeset i prvog stoljeća s naglaskom na Split i Dalmaciju. Stoga su knjižnica i arhiv u procesu programiranja nove Galerije imali posebno mjesto. U međuvremenu su knjižnica i arhiv opremljeni, te je cjelokupni knjižni fond preseljen i složen prema sadržaju. Započele su aktivnosti na unosu cjelokupne građe u računalni program. Galerijsku knjižnicu planiramo otvoriti za javnost prema muzejskim standardima i popunjavati s relevantnim naslovima. Za sve te aktivnosti bit će neophodno zaposliti stručnu osobu - bibliotekara / arhivara.
Marketing
Trenutno Galerija umjetnina ima ugovore o generalnom pokroviteljstvu (Hypo banka), pokroviteljstvu (Primat-rd) i medijskom pokroviteljstvu (Slobodna Dalmacija). Za realizaciju muzejskih programa i nadalje će biti neophodno osigurati sponzorska i donatorska sredstva. Povodom otvaranja izložbe Francisca de Goye : Grafike, otvoren je muzejski dućan. U ponudi dućana, pored vlastitih izdanja i suvenira bit će i stručne publikacije drugih muzeja i izdavača. U planu je u dogovoru s umjetnicima ljubiteljima umjetnosti ponuditi na kupnju umjetničke grafike i fotografije.
Organizacija rada
Kako bi se što uspješnije izvršavali zadaci u novim uvjetima i realizirali planirani projekti neophodna je drugačija organizacija rada Galerije umjetnina. S tim u vezi planirana je nova organizacija:
Opći odjel
I. Uprava i administracija
Objedinjuje poslove ravnatelja, poslovnog tajnika, računovodstva i administracije.
II. Odnosi s javnošću i marketing
Odjel je usmjeren prema publici i njenim potrebama i zahtjevima. Promovira muzejske aktivnosti na atraktivan i zanimljiv način, prilagođeno različitoj publici. U svojim aktivnostima usko surađuje sa stručnim i pedagoškim odjelom. Posebno važna zadaća ovog odjela je i stvaranje potrebe i navike kontinuiranog posjeta muzeju. Suvremena marketinška djelatnost pored brige za osiguranje potrebnih financijskih sredstava ima značajno mjesto i u promoviranju/komuniciranju kulturne i umjetničke poruke. U sklopu odjela obavljaju se poslovi vezani za aktivnosti muzejskog dućana.
III. Tehnička služba
Objedinjuje sve poslove tehničkog održavanja zgrade Galerije umjetnina, svih tehničkih sustava, te tehničkog osoblja.
IV. Sigurnost
Objedinjuje čuvarsku službu zgrade i službu čuvanja umjetnina u izložbenim prostorima.
Stručni odjel
I. Muzejske zbirke
Odjel muzejskih zbirki sastoji se od pet cjelina (zbirki) unutar kojih je raspoređen fundus Galerije umjetnina. Primarne zadaće vezane za muzejske zbirke su: inventarizacija i stručna obrada muzejskih predmeta, otkup muzejske građe, skrb o pravilnom smještaju, čuvanju i zaštiti građe. Fundus Galerije umjetnina podijeljen je u slijedeće zbirke: Zbirka starih majstora (broj umjetnina: 192); Zbirka ikona (broj umjetnina: 222); Zbirka umjetnosti 19. stoljeća i Moderne (broj umjetnina: 1572); Zbirka suvremene umjetnosti (broj umjetnina: 1333); Zbirka plakata, fotografija, filma i videa (broj umjetnina: 111)
Pedagoški odjel
Zadaća pedagoškog odjela je artikuliranje i komuniciranje stručnih spoznaja s područja umjetnosti, posebno suvremene, najširoj publici. Kroz različite oblike aktivnosti (predavanja, razgovore, stručna vodstva, igraonice, radionice, susrete sa umjetnicima….) muzej se obraća različitim dobnim skupinama i kategorijama publike. Prostor u kome se odvija pedagoška djelatnost sadrži specijalizirani dio (igraonice, radionice, didaktičke izložbe...) i javni dio, u kome je edukativna djelatnost jedna od prisutnih djelatnosti (povremen izložbe i stalni postav). Višenamjenska dvorana, opremljena pomagalima od posebnog je značaja. Za najmlađe posjetioce planira se dječji muzej u kojem bi se djeca na prilagođen način upoznavala sa svijetom umjetnosti i stjecala početna znanja i navike. Pedagoška aktivnost obavljat će se i izvan prostora muzeja u cilju animiranja publike, ali i zbog potrebe prisutnosti među skupinama koje iz raznih razloga ne mogu doći u muzej (bolnice, umirovljenički domovi, odgojne ustanove…).
Restauratorski odjel
Odjel brine o čuvanju i zaštiti galerijskog fundusa, kao i o stanju, čuvanju i zaštiti i umjetnina prilikom ulaska ili izlaska iz muzeja. Zbog potrebe za stalnom preventivnom zaštitom, konzervacijom i restauracijom fundusa, 1999. godine formirana je restauratorska radionica. U sklopu radova na adaptaciji zgrade stare bolnice uređen je i suvremeno opremljen prostor restauratorske radionice što omogućava složene zahvate na umjetninama. Do danas je preventivnom zaštitom i konzervacijom obuhvaćen znatan dio fundusa, a konzervatorsko-restauratorskim tretmanom obrađeno je 300 umjetnina. Rad restauratorske radionice usklađen je s izložbenim projektima Galerije umjetnina.
Knjižnica i izdavački odjel
Specijalizirana knjižnica prvenstveno sakuplja literaturu iz područja umjetnosti. Građu čine likovne monografije, katalozi izložbi, izdanja iz područja teorije umjetnosti, likovne kritike, memoarska literatura, esejistika, stručna periodika… Sadašnji opseg knjižnice je preko 22000 bibliotečnih jedinica s očekivanjem kontinuiranog rasta. Knjižnica ima svoju funkciju u radno-stručnom dijelu muzeja, a dostupna je i vanjskim korisnicima.
Izdavački odjel priprema i koordinira tiskane muzejskih publikacija, brine o izradi materijala za potrebe stručnih odjela, odjela za veze sa publikom, pedagoškog odjela i materijala za potrebe muzejske prodavaonice.
Odjel za dokumentaciju i istraživanje
Tijekom vremena u Galeriji umjetnina prikupljena je opsežna dokumentacija vezana područje djelovanja muzeja, a njeno obogaćivanje biti će daljnji kontinuirani zadatak. Odjel dokumentacije tu vrstu građe prikuplja i obrađuje, formira stručni likovni arhiv, hemeroteku, fototeku, dijateku, arhiv mikrofilmova i videoteku (klasičnu i digitalnu). U cilju pružanja informacija i uključivanja u globalne sustave informiranja, planira se cjelokupnu građu računalno obradit. U sklopu ovog odjela planiran je audio-vizualni pododjel kojega je svrha stvaranje audio i vizualne dokumentacije muzeja, njene prezentacije kao i pomaganje umjetničke produkcije video, filmskih, fotografskih i sličnih umjetničkih djela. Po svom karakteru, odjel je poluotvoren, što podrazumijeva zatvoreni dio za pohranu i obradu arhivskog materijala i otvoreni dio za studijski rad i vanjske korisnike.
Stručni djelatnici
U Galeriji umjetnina zaposleno je ukupno dvanaest djelatnika. Od stručnih osoba, pored ravnatelja tu su još tri kustosa i dva restauratora. S obzirom na karakter fundusa, ukupnu djelatnost i potrebe koje će otvoriti realizacija projekta nove zgrade, riječ je vrlo malom broju zaposlenika. Praktički u svim segmentima, od stručnih preko tehničkih nedostaje nam ljudi. Prioritet je u zapošljavanju stručnih djelatnika i to onih koji su usmjereni na rada s posjetiteljima i korisnicima kao što su kustos pedagog, knjižničar i arhivar/informatičar.
Božo Majstorović, prof.
